Usuario:Lilicapli/Libros/Guaraní Ñe'ẽ

De Wikilibros, la colección de libros de texto de contenido libre.

Guaraní Ñe'ẽ[editar]

Paraguai mbae teeteva[editar]

Usuario discusión:Lilicapli
Tembi`u Paraguái

[[Categoría:Libros|Guaraní Ñe'e;

Heta oĩ tembi`u ñanemba`eteéva, péicha jajuhu avati ha mandi`ógui. Oĩ ja`u hag̃ua lokro, masamórra, mbaipy, so`o apu`a, mandi`o chyryry, vori vori, sopa paraguaya ha ambue.

Mbeju, chicharõ huitĩ, rorakyra, chipaguasu, chipa so`o, chipa ku`a, chipa avati, mbeju mestiso, kiveve, jopara, kumenda ipokue, kumandá so`o, ryguasu rupi`a rykue, kote, chicharõ mandi`óre, chastáka, so`o apu`a Jaguereko tembi`u mboheha: (condimentos) Áho, Sevói, ky`ỹi, ahí, perejil, orégano, laurel rogue, juky, vinagre, asuka, eirete, “canela” (yvyrapyta`ĩ), Karaperõ (hongo comestible), narrar pire ha limõ.

Tambi`u týra: (acompañante de comidas) Mbujape, arros, mandi`o, jety, yvy ra`ỹi, avati maimbe (maíz tistado), avati pororo, kyrupe (trozo de almidón cocinado sobre braza), oĩ mandi`o chyryry

Huitĩ maimbe: (harina de maíz tostada) Rora: ha`e avati ku`i mimoipyre ojejepóva angu`ápe térã oñemongu`i mba`yry omongu`íva (molino) “corteza de maíz después de cernir el maíz pisado o molido tostado”

Kavure: (pan de asador) ojejapo avati morotĩ ku`ígui, avei mandi`o ha typyratýgui, kure ñandy, kesu ha juky, oñemboju tata ári.

Mbeju: Ojejepo aramirõgui, avei avati ku`ígui, kure ñandy, y, ha juky avei ikatu oñemoĩ chupe kamby ha ryguasu rupi`a “mbeju mestiso”. Oñemoĩ tata ári peteĩ páilape ha upápe oñembojy mbeguekatu mokõive hendáguio.

Chipa: ojejapo avei aramirõgui ha avati ku`ígui, kamby, kesu, ryguasu rupi`a, oguereko ani ha oñemoĩ tatakuápe (horno de barro)

Puchero: So`o rykue, kurapepe, sevói rogue, avati ha ambue. Jukysy: So`o rykue, pira, kumanda, arro, ryguasu Puchéro ava: Ojejepo jukysýgui ha achúragui. Jopara: Ojejapo avati tupígui, so`o ha locrogui. Bifekoygua: Oguereko so`o, sevói, tomáte, ryguasu rupi`a ha y avei juky ha ambue.


Tembi`u arigua:Kaguyjy, kiveve, mbaipy he`ẽ, ka`i ladrillo, oloha, kamby arro, ryguasu ajúra kargado, kure chyryry, chastaka, kure akãngue mimói, pastel mandi `o, avatiky mimói, ka`ay he`ẽ, mosto, vori morotĩ, ryguasu vori, mbusia, locro, kure kesu, sesina mbichy, vati vurrillo, akãngue yvyvy, ha ambue.

Tembi`u rire oje`úva: (postre) Rora kamby, eirahũ manduvíre, eirete mandi`óre, jety kambýre, eíra mbokajáre, mbaipy he`ẽ, arro kambýre.

Pajagua mascada:1 ½ kg. Mandi`o, 350 gr. So`o ku`i, 1 sevói michĩva , 1 “ajo”, juky ku`i, sevói rogue, peteĩ kũimbe renyhẽ ñandýgui, “locote”, mokõi kũimbe renyhẽ mbujape ku`i (galleta maolida). Mba`éicha jajapóta: Jaipire`o ha ñamomimói mandi`o, ñaguenohẽ, ñamomgu`i mba`yrúpe ñemongu`ihápe (molino) térã angu`ápe (mortero). Upéi jajapo ijapyterã péicha: so`o ñambochyryry ka`avokuéra ndive (verduras) ha ojypa rire ñambojahe`a mbujape ku`íre ha mandi`o ku`i ijapopyre. Ñambuapu`a ñande pópe ha ñambojy ñandy akúpe peteĩ páila térã japepópe.

KA’I KU’A: Kóva ojejapo haĝua oñemongu’iva’erâ avatiky angu’ápe ha oñemohe’êva’erâ, oñembyao avatipirépe, upéi oñeñapytî ha péicha ojepoi ytakúpe. Oñembopupu oñembojy haĝua ha osê iku’a po’i ha upeichakue héra ka’i ku’a

MBAIPY AVATIKYKóvape ĝuarâ ojejosova’erâ avatiky ha ñande pópente jaipe’a upe irorakuete ha upéva oñemohe’ê ha oñembokesu ha oikóma ichugui upe mbaipy avatiky.

TUJA RENDYVA: Kóva ojejapo haĝua ojejosova’erâ mbokaja ku’i mandi’o mimóire ha oñemohe’ê jukýpe. Opyta ha’ete ku tuja rendyva, morotî ha hûmimíva. Ikatu avei oñembichy. Tuja rendyva are ñanemohyĝuatâ.

CHAHÂ RAGUE: Kóvape ĝuarâ ojejoso so’o ku’i mimói ha oñembohavijuviju ha ojepoi ñandy akúpe ha oñemboryguasu rupi’a. Opyta, añetehápe, chahâ raguéicha. ARARY Kóvape katu oñembochyryry kure ro’o ha oñemoî pype aramirô ha ojepyvu ha oiko ichugui peteî tembi’u ndehéva.

KAVURE SILIU Typyratýgui ojejapo másaicha ha oñemoî pype chicharô sévo. Oñemohe’ê jukyrýpe ha oñemboapu’amimi ha oñembojy ñaipyûme. RORÂ TAĜE TÉRÂ RORA ATE’Ỹ Oñemaimbe vai vai pe avati páilape ha ojejoso, ha oiko chugui upe rora taĝe. KIVEVE Avati ku’i. Oñemoî pype andai. Oñembokesu ha oñemohe’ê jukyrýpe ha ikatu avei asukápe térâ mokôivévape. TYKUETÎ So’o oñemomimoiva’erâ ha áĝa ndaipóriramo mba’eve ipype ĝuarâ, ojejoso avati ha péicha oñembogua porâ rire ojepoi pype ha oiko ichugui peteî tykuetî. Hykue morotî. Avati rykue. MANDI’O PARA Kóva ha’e pe mandi’o ko’êngue oñembichýva tatapỹi ári. PIREKÁI Mandi’o pýra oñekarâiva’erâ, ojepe’apava’erâ ichugui pe iky’akue. Ojejohéi ha oñemoî tanimbu guýpe ku imimoirôguáichante avei. Ojy, hu’û porâ, hykupa.

LOKRO AVATI RAGUE Pe lókro-pe oñemoî so’o. Oñemomimói ha upéi oñenohêjey, ojejoso ha ojepoijey upe lókro-pe. Opyta avati raguéicha, hague, haguemimi. Hajupa, hajupa. CHATÁKA So’o piru oñembojapajereijeréi upe tata ári, upéi oñenohê’arâ ha ojejoso. Oñemoî chupe ñandy. Oñembochyryry. Oñembosevói ha oñembohykuemi. Peichaiténte. Ikatu avei oñemboryguasu rupi’a. KYRYPE Aramirô pyahu oñemokâ mboyve pe vatéape, ojekytyhaguégui, oñenohê’arâ peteî apu’a guasu porâ, ha upéi, upéa oñemoîva’erâ tatapỹi porâ ári. Ojýmarô pe iguýpe, oñembojere’arâ, ojepiropaite, upéi oñemboguapyjey tatapỹi ári. Upéva ha’ehína pe kyrype.

ARAPAHO Ojejapo typyratýgui. Oñemoî chupe sevói, ñandy ha péicha oñemoî ñaipyûme térâ oimeraê mba’yrumíme; ha oñemoinge tatakuápe. Upépe ojy. Péva héra upéicharô arapaho.

REVÍRO Árina ha ñandy tuichaporânte oñemoî ipype ha ojepyvu, ojepyvu mba’yrúpe ha ojekutukutu patulápe are porâ, péichape oiko ichugui peteî chicharô joguaha. Ndaha’éi imbaipýva. Ndaijajýi ave. Péicha ojy ha osê peteî tembi’u hetepasáva